Što je gastritis i što uzrokuje njegov nastanak?

Gastritis je akutna ili kronična upala želučane sluznice. U sluznici se stanice, koje sastavljaju unutrašnji sloj želuca, poremete, a time se poremeti i njihovo obnavljanje.

Tkivo žljezda počinje nestajati i počne se tvoriti tkivo stanica drugačije vrste. Posljedično se zbog promjena stanica na području želuca promijeni i njihova funkcija. Što duže traje upala, promijeni se veća površina želučane sluznice, što dovodi do težih bolesti.

Kako uopće dođe do gastritisa?

Kod 80 % ljudi gastritis se pojavi kao posljedica zaraze  bakterijom Helicobacter pylori. Kod 5 % ljudi je gastritis autoimunog izvora, a može biti posljedica zaraze virusima kao što su citomegalovirus i herpes simplex ili zbog kroničnog refluksa (vraćanja žuči iz dvanaesterca natrag u želudac). Također, redovito uzimanje nekih lijekova protiv bolova (nesteroidni protuupalni lijekovi – aspirin, ibuprofen), stres, pušenje i alkohol mogu uzrokovati upalu želučane sluznice, ali stručnjaci tu vrstu bolesti nazivaju gastropatija.

Kod zaraze bakterijom Helicobacter pylori, značajno je da se naseli duboko u sloj želučane sluznice i tamo uzrokuje upale. Upala se širi s čovjeka na čovjeka i to oralno, oralnofektalno (kod male djece) ili čak preko zaražene hrane ili vode.

Simptomi gastritisa ili upala želučane sluznice

Postoje pojedinci s kroničnim gastritisom koji ne pokazuju nikakve znakove bolesti. Kod ostalih se simptomi razlikuju od osobe do osobe. Znakovi značajni za gastritis su sljedeći:

- gubljenje apetita,
- podrigivanje, nadutost i loša probava,
- žgaravica,
- smanjenje tjelesne težine,
- mučnina i povraćanje, možda čak s tragovima krvi,
- crna ili krvava stolica,
- osjećaj sitosti nakon konzumiranja manje količine hrane,
- peckajući bolovi u gornjem dijelu trbuha, odnosno u želucu.

Ozbiljniji oblici gastritisa mogu dovesti do znakova koji ukazuju na unutrašnje krvarenje: znojenje, ubrzano lupanje srca, bljedilo, nesvjestica, osjećaj teškog disanja, bolovi u području prsnog koša ili trbuha, veća količina krvi u stolici ili bljuvotini, vrućina i zimica.

Kako dobijemo dijagnozu?

Najtočniju dijagnozu za kroničan gastritis dobijemo s gastroskopijom, najčešćom metodom za dokazivanje obolijenja, koju izvodi liječnik specijalist. Gastroskopija se izvodi tako da liječnik kroz usta uvodi cijevku, odnosno endoskop s kamerom. Njome pregleda gornji dio probavnog sustava, jednjak, želudac i gornji dio tankog crijeva. Prilikom sumnje na bolest, uzima dio tkiva za detaljnije analiziranje (biopsija).

Najmanje invazivna pretraga za dokazivanje zaraze s Helicobacter pylori su pregled krvi i stolice, te urea izdisajni test.

Liječenje gastritisa

Prije početka liječenja gastritisa, najprije moramo znati uzrok bolesti. Kod infekcija s bakterijom Helicobacter pylori liječenje traje od 7 do 14 dana. Bolesnici koriste sredstva za neutralizaciju kiselosti želučanog soka (antacidi), sredstvo za smanjenje izlučivanja želučane kiseline (inhibitori protonske pumpe), H2 blokatore i dvije vrste antibiotika. Čak 20 % oboljelih s Helocobakter pylori ne izliječi zarazu tijekom prvog liječenja, već prema uputama liječnika nastavljaju s liječenjem narednih 14 dana. Slijedi kontrola s urea izdisajnim testom i pregled stolice.

Kod upala želučane sluznice zbog lijekova ili alkohola, potrebno je odstraniti uzročnike. Kod autoimunog izvora gastritisa, najučinkovitiji je vitamin B12. Vrlo je učinkovita i gastritis dijeta, o kojoj si možete više pročitati u nastavku.

Dijeta kod kroničnog gastritisa  – savjeti za prehranu

Zdrav način života može učinkovito pomoći k poboljšanju gastritisa i spriječiti njegovo pojavljivanje. Najvažnija je zdrava, uravnotežena, lako probavljiva hrana. Na početku je kako kod akutnog, tako i kod kroničnog gastritisa, preporučljiv post koji želucu omogući odmor. Kod prvog dođe do olakšanja simptoma već nakon par dana posta, a kod drugog u prosjeku nakon tjedan dana. Post je preporučljivo ponoviti jednom na mjesec ili dva.

Tijekom posta se mogu konzumirati voćni sokovi koji osiguravaju minimalan kalorijski unos, utječu na detoksikaciju tijela i očuvaju hidrataciju. Nakon posta slijedi trodnevno konzumiranje ekološki uzgojenog voća, prije svega jabuka, krušaka, grožđa, ananasa, zrelih naranči, breskvi i dinja. Četvrti dan slijedi postupan prelazak na dijetu, koja sadrži povrće, sjemenke, žitarice i oraščiće. Najviše se preporučuje na jelovnik uvrstiti laganu hranu, kao što je kuhana riža, pire, krumpir, mekinje, kuhana riba, meko kuhana jaja, mladi sir i sličnu domaću hranu.

Obroci neka budu što češći i jednostavniji. Preporučuje se što manje miješanja različitih sastojaka. Hranu je potrebno dobro prožvakati kako bi se lakše pomiješala sa slinom. Na takav način će vaš želudac imati manje posla s probavljanjem hrane. Nakon obroka se preporučuje odmor u trajanju do pola sata. Zadnji obrok neka bude barem dva sata prije odlaska na spavanje, kako se konzumirana hrana ne bi našla iz želuca u jednjaku. Ne savjetuje se konzumiranje tekućine tijekom obroka, niti pola sata prije i nakon obroka, što omogućava optimalnu gustoću želučanih sokova, a time i lakšu probavu.

Imam gastritis - što mogu jesti? 

• Bjelančevine – dostatan unos bjelančevina doprinosi bržem cijeljenju ozljeda. Potrebno je konzumirati kvalitetene izvore bjelančevina: tofu, soja, leća, mahunarke, skuta, sir. Potonje ne izražavaju negativne učinke punomasnog mlijeka.
• Probiotici – dopuna prehrani probiotici, jogurt, kefir i fermentirano povrće imaju mnogo pozitivnih učinaka u liječenju gastritisa. Smanjuju upale i reguliraju rad crijeva.
• Integralne žitarice – integralni kruh, pahuljice, tjestenina i smeđa riža.
• Vlakna – imaju izuzetan učinak na probavu hrane, te smanjuju zatvor.
• Flavonoidi – pomažu u obuzdavanju rasta bakterija koje uzrokuju upale u želucu. Namirnice koje sadrže mnogo flavonoida su jabuke, brusnice i češnjak.
• Sok od mrkve i špinata – ugodna kombinacija za ublažavanje simptoma gastritisa. Preporučuje se mješavina 40 ml soka od špinata i 60 ml soka od mrkve, dva do tri puta na dan.
• Voće – riznica vitamina, minerala, vlakana i antioksidanata. Preporučuju se jabuke, breskve, kruške, dinje i grožđe.
• Ulje s vitaminom E – spriječava iritaciju i obnavlja sluznicu želuca. Preporučuje se čajna žličica ulja više puta dnevno.
• Komorač, anis i sladić – komorač i anis pomažu ublažiti probavne smetnje i umiruju upalu sluznice, dok sladić liječi želučane rane. Preporučuje se konzumiranje mješavine bilja u obliku čaja.
• Lanene sjemenke – učinkovito prirodno sredstvo u borbi protiv gastritisa. Jednu žlicu cijelih, zdrobljenih ili mljevenih lanenih sjemenki ostavite preko noći namočene u četvrt litre vode, te ih sljedeće jutro konzumirajte na prazan želudac. Takav napitak potrebno je uzimati barem tjedan dana. Sjemenke možete dodati i pahuljicama, u jogurt ili kao posip na kruhu ili voću.
• Mačja kandža u prahu- vrlo učinkovit prirodni antibiotik koji ima snažan učinak na bolesti probavnog sustava i crijeva. Može se konzumirati u obliku čaja u koji dodate limunov sok, koji će pomoći izvući više alkaloida i manje tanina iz kore. 
• Čaga gljiva u prahu – najsnažnija medicinska gljiva koja ima blagonaklone učinke na tijelo. Koristi se u obliku čaja ili ju se može dodati u s smoothie, jogurt ili sokove.
• Biljni čajevi – najučinkovitiji u borbi protiv gastritisa su močvarna končara (Filipendula ulmaria) – vanjski dijelovi, slatki korijen ili sladić ili Likvincija (Glycyrrhiza glabra) – korijen i crveni brijest (Ulmus fulva) – kora.

Hrana, koja se ne preporučuje ili ju je potrebno ograničiti

Hrana ne smije biti previše kisela, masna ili ljuta. Treba izbjegavati pržena jela, zato hrani ne dodajte masti. Radije ju skuhajte, dinstajte, pripremite na pari ili u pećnici. Izbjegavajte začinjenu hranu, pikantna, zasitna, slatka, vrlo vruća ili hladna jela, gazirana pića, kavu, pravi čaj, suhomesnate proizvode, dimljenu hranu, soljene ribe, jela od rajčice, sokove od citrusa, čokoladu, mentol i crveno meso.

Kod gastritisa se ne preporučuje konzumiranje mlijeka i sode bikarbone, jer mogu imati suprotan učinak. Iako na početku djeluju kao neutralizator želučane kiseline, kasnije se zbog njih poveća izlučivanje želučane kiseline. Kalcij u mlijeku neposredno potiče njezino izlučivanje. Ne savjetuje se hrana koja želudac potiče na lučenje i motoriku: grubo mljeveno meso, svjež kruh, njoke, žganci, štrukle, grubo sirovo povrće, graham kruh, mekinje, orasi, lješnjaci, grah. Pojedinac može sam shvatiti koja hrana mu šteti i jednostavno ju pokušati izbjeći.

Ostala djelovanja kod upale želučane sluznice

Izbjegavajte stresne situacije i naučite tehnike opuštanja za veću ravnotežu u životu. Redovito vježbajte i održavajte normalnu tjelesnu težinu.

Izbjegavajte nepotrebne tvari koje nadražuju i oštećuju želučanu sluznicu. Među njih ulaze alkohol, kava i lijekovi. Također, potrebno je prestati pušiti, jer pušenje povećava izlučivanje kiseline u želucu, te usporava cijeljenje oštećene sluznice, koja je glavna tegoba kod gastritisa.