Šećerna bolest odnosno dijabetes – kako si sami možemo pomoći?

Dijabetes ili šećerna bolest zapravo je posljedica problema s tvorbom i opskrbom tijela hormonom inzulinom. Pri probavljanju hrane ovaj se hormon promijeni u glukozu, nazvanu i krvni šećer. Glukoza u organizmu služi kao hrana za tkiva i prenosi se po tijelu putem krvi, a hormon inzulin brine, da se glukoza može promijeniti u oblik, koje stanice koriste kao hranu. Ako inzulin ne djeluje pravilno, glukoze u krvi može biti previše ili premalo, pa osobe mogu doživjeti inzulinski šok. 

Kako se tvori inzulin? 
Tvorba inzulina odvija se u probavnoj žlijezdi  gušterači koja izlučuje hormone i enzime endokrino i egzokrino. Egzokrino se enzimi izlučuju u sok gušterače, koji odlazi u probavni sustav i brine za razgradnju ugljikohidrata, masti i bjelančevina u glukozu. Endokrino djeluju takozvani Langerhansovi otočići gušterače koji neposredno u krv izlučuju hormone inzulin, glukagon i neke druge hormone. Nekome će biti dijagnosticiran dijabetes, kada njegova gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada ga tijelo nije sposobno učinkovito iskoristiti. Stanice glukozu ne mogu prihvatiti i nahraniti se pa se njezina razina u krvi povisi.  Ako se stanje ne regulira, povišen krvni šećer može dovesti do brojnih zdravstvenih tegoba i komplikacija. 

Pri reguliranju šećera u krvi pomažu i neke prirodne namirnice.
Osim lijekova koji reguliraju krvni šećer, možemo si pomoći i sami tako da konzumiramo prirodne namirnice, koje sadrže tvari za reguliranje glukoze u krvi i imaju nizak glikemijski indeks. U njih ubrajamo goji bobice, orašaste plodove, žitarice – rižu i heljdu, kao i zaslađivač - sirup agave. Zajednička je osobina svih ovih namirnica u tome što se njihovom probavom glukoza u krvotok izlučuje postepeno i nema naglih uspona i padova, koji bi mogli prouzročiti inzulinski šok. Bit reguliranja šećera u krvi leži upravo u tome da se u krvi ne nalazi ni previše ni premalo glukoze odjednom, već je cijelo vrijeme u granicama normale. Tako tijelo nije preopterećeno i simultano izlučuje dovoljno inzulina za promjenu glukoze u hranu za stanice. 

Kako kod regulacije šećera pomaže uravnotežena i zdrava prehrana? 

Svaka hrana nije dobra za dijabetičare jer može uzrokovati naglo povišenje i sniženje šećera u krvi, što dovodi do ozbiljnih problema. Glikemijski indeks hrane govori nam o tome kako se brzo određena hrana pretvara u glukozu. Namirnice koje sadrže bijelo brašno i bijeli šećer imaju visok glikemijski indeks, što znači da krvni šećer nakon konzumacije naglo naraste i tijelo se na njega, kako bi reguliralo šećer, odazove visokom dozom inzulina. S obzirom na to da velika količina inzulina znači brzi pad, razina šećera može se pretjerano sniziti – svima nam je poznat izraz: »Pao mi je šećer«. Padom šećera u krvi dolazi i do umora i loše energije, pa je zdravije konzumirati hranu s niskim glikemijskim indeksom, kako šećer u krvi ne bi prenaglo rastao i padao. Ovdje ubrajamo već spomenute namirnice iz ekološkog uzgoja koje vaš krvni šećer neće izbaciti iz ravnoteže: goji bobice, bademi i drugi orašasti plodovi, zaslađivač - agavin sirup, riža (rižino brašno, pahuljice), heljda (heljdino brašno, pahuljice, kaša), ulja (konopljino, maslinovo)... Osim toga što su ove namirnice primjerene za bolesnike sa šećernom bolešću, preporučljive su i za sve one, koji žele pobrinuti za zdravlje i dodatno se zaštititi od pojave dijabetesa.