Folna kiselina – gdje ju nalazimo i zašto je bitna

Vitamin B9, imenovan i folna kiselina, folat ili folacin je vodotopan vitamin B. Folna kiselina je sintetički oblik vitamina B9, nalazimo ju prehranskim dodatcima, folat je prirodni oblik i nalazimo ga u prirodi.

Vitamin B je iznimno važan za naš organizam jer je uključen u sintezu DNK I RNK, stanično dijeljenje i rast i jako je bitan koenzim pri mnogim biokemičnim reakcijama u našem tijelu.

Pozitivno djelovanje konzumiranja folne kiseline je:
- Smanjuje rizik za nepravilni razvoj ploda, između ostalog malformacije udova, kardiovaskularne  bolesti, rascijepljenu usnicu in nepravilan rad urinarnega trakta
- Onemogučava nastanak anemije
- Snižuje nivo homocisteina u krvi; prevelike koncentracije homocisteina u krvi se povezuju s nastankom kardiovaskularnih bolesti, bolesti žila i srčanim udarom. Folna kiselina u kombinaciji s vitaminom B12 i ostalim vitaminima B-kompleksa pomaže pri pretvorbi homocisteina u metionin.
- Smanjuje gomilanje kolesterola u krvi i jetri te mogučnosti od nastanka visokog tlaka
- Utječe na bolje pamćenje
- Djeluje antidepresivno zbog utjecaja na noradrenalinske in seratoninske receptore u mozgu
- Smanjuje mogučnosti od nastanka Alzheimerove bolesti
- Smanjuje napade vrućine pri ženama u periodu menopauze
- Povečava plodnost zato jer utječe na sazrijevanje oocit i sudjeluje pri ugenježdavanju jajašca u materničnu stijenu i pri nastanku posteljice
- Poboljšava gibljivost spermija
- Smanjuje mogučnot od nastanka raka crijeva

Naše tijelo nije sposobno samo proizvoditi folnu kiselinu i zato ju moramo unjeti s hranom ili prehranskim dodatcima. Prehranski dodatci sadrže folnu kiselinu u biološko aktivnom obliku, folati su u hrani u biološko neaktivnom obliku. Do pretvorbe folata u biološko aktivan oblik dođe tek pri prelasku kroz probavni trakt gdje se u jetri pretvori u aktivni oblik tetrahidrofolat (THF). Najčešće je to metilirani oblik tetrametilhidrofolat. Preporučeni dnevni unos folne kiseline je 400 mikrograma. S konzumiranjem hrane bogate folatima možemo doseći te količine.

Gdje u hrani možemo naći folnu kiselinu?

Kada čujemo za folnu kiselinu prvo pomislimo na zeleno lisnato povrće kao što je špinat, brokula, prokulice i salata. To nisu jedini bogati izvori folata. Jako dobar izvor folata je i avokado, leča, grah, šparoge, teleča jetra, cvjetača, soja, suncokretovo sjeme, voće (banane, papaja, mango, grejp, jagode, naranče, maline) pšenični klice, cikla, jaja, mliječni proizvodi, žitarice, lješnjaci, kvasac.

Pobrinimo se da hrana bogata s folatima bude svaki dan na vašem jelovniku, pri pripremi uzmite u obzir da su folati jako osjetljivi na više temperature, svjetlost i oksidaciju.

PRIPREMILA: Mateja Z.